Znanstvenici Medicinskog fakulteta u Rijeci (MEDRI), u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Würzburgu u Njemačkoj, pokazali su da citomegalovirus (CMV), virus kojim je zaražena većina odraslih ljudi, može otežati cijeljenje srca nakon srčanog udara. Rad je objavljen u časopisu Circulation Research, jednom od najuglednijih svjetskih časopisa u području kardiovaskularne znanosti.
Istraživači su na mišjem modelu pokazali da doživotna, latentna CMV infekcija u srcu stvara stanje tihe, kronične upale, koje nakon infarkta otežava cijeljenje i oporavak srčane funkcije. U bolesnika sa srčanim udarom jači imunološki odgovor na CMV bio je povezan sa slabijim oporavkom srčane funkcije. Istraživanje se oslanja na dugogodišnje iskustvo Centra za proteomiku u istraživanju citomegalovirusa, a bilo je i temelj za dobivanje Uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost, kojim će se rad nastaviti i na Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rijeka.
Više o rezultatima istraživanja, njihovu značenju za bolesnike te planovima za daljnja istraživanja predstavljeno je na konferenciji za medije održanoj u srijedu, 23. rujna 2026. u 9:00 sati u Centru za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Sudionici konferencije za medije:
- izv. prof. dr. sc. Ilija Brizić, voditelj Centra za proteomiku,
- dr. sc. Marko Šustić, dr. med.
- prof. dr. sc. Josip Španjol, dr. med., v.d. dekana Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Članak je dopstupan u otvorenom pristupu na poveznici:
Naslovna fotografija, grafički sažetak istraživanja, preuzeta je iz članka
Više informacija o članku
Virus koji nosi većina nas može otežati oporavak srca nakon infarkta
Istraživanje s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Würzburgu objavljeno je u časopisu Circulation Research, jednom od najuglednijih svjetskih časopisa u području kardiovaskularne znanosti.
Ishemijska bolest srca vodeći je uzrok smrti u suvremenom svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od nje svake godine umre oko devet milijuna ljudi. U njezinoj je podlozi ateroskleroza, postupno nakupljanje masnoća i upalnih stanica u stijenkama koronarnih arterija, krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić. Jedan od njezinih najopasnijih oblika jest srčani udar (infarkt miokarda). Nastaje kada aterosklerotski plak pukne i na mjestu oštećenja stvori se ugrušak. Taj ugrušak može potpuno začepiti žilu i prekinuti dotok kisika i hranjivih tvari u dio srčanog mišića.
Suvremena kardiologija na to ima brz odgovor. Kardiolog kroz arteriju na ruci ili u preponi uvodi tanki kateter do srca, otvara začepljenu žilu i najčešće u nju postavlja stent. Ipak, dio srca koji je predugo bio bez kisika nepovratno odumire i zamjenjuje se ožiljkom. Srčane mišićne stanice odraslog čovjeka se gotovo ne obnavljaju te kvaliteta tog ožiljka uvelike određuje hoće li srce nakon infarkta i dalje dobro raditi ili će se s vremenom razviti srčano zatajivanje.
Imunološki sustav kao dirigent cijeljenja
Cijeljenje srca nakon infarkta nije pasivan proces, nego ga orkestrira imunološki sustav. U prvim danima upalne stanice uklanjaju odumrlo tkivo. Zatim se upala mora na vrijeme smiriti kako bi se mogao izgraditi čvrst i stabilan ožiljak. Ako je upala prejaka ili traje predugo, oštećenje se može proširiti, a srce se nepovoljno preoblikuje.
Ishod infarkta stoga ne ovisi samo o tome koliko je srčanog mišića stradalo. Ovisi i o imunološkom sustavu pojedinca, koji je velikim dijelom oblikovan infekcijama preboljenim tijekom života. U našem smo istraživanju pokazali da jedan vrlo raširen virus može bitno utjecati upravo na taj proces. Riječ je o citomegalovirusu.
Neprimjetan suputnik za cijeli život
Citomegalovirus (CMV) pripada obitelji herpesvirusa, kao i virusi koji uzrokuju herpes na usnama, vodene kozice ili infektivnu mononukleozu. CMV-om je zaražena većina odraslih ljudi, a udio zaraženih raste s dobi. U zdravih osoba infekcija najčešće prolazi bez simptoma, pa mnogi i ne znaju da su zaraženi.
Organizam, međutim, virus nikada ne ukloni u potpunosti. Poput ostalih herpesvirusa, CMV se nakon akutne infekcije povlači u stanice domaćina i ondje ostaje doživotno u neaktivnom obliku. To stanje nazivamo latencijom. Imunološki ga sustav zato mora neprestano držati pod nadzorom, što dovodi do kronične, tinjajuće upale u organizmu.
Od miša do čovjeka
Mišji citomegalovirus se u miševa ponaša vrlo slično kao ljudski u ljudi. Zato je mišji model jedan od najboljih alata za proučavanje ove infekcije. Pokazali smo da se u srcu latentno zaraženih miševa nalazi znatno više imunoloških stanica te da tkivo nosi molekularne znakove tihe, kronične upale. Takvo stanje samo po sebi ne šteti bitno ni srcu ni općem zdravlju životinje. Međutim, kada latentno zaraženi miš doživi infarkt, taj pojačani upalni okoliš otežava cijeljenje i srčana funkcija se ne oporavlja jednako dobro kao u nezaraženih miševa. Otkriće smo zatim provjerili i u ljudi te pronašli da je u bolesnika s infarktom miokarda jači imunološki odgovor na CMV povezan sa slabijim oporavkom srčane funkcije.
Riječko znanje, europska suradnja
Centar za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci već je desetljećima jedno od međunarodno prepoznatih središta istraživanja virusne imunologije. Upravo je dugogodišnje riječko iskustvo s mišjim modelom CMV infekcije bilo temelj ovog rada.
Istraživanje smo osmislili i započeli u Rijeci. Tijekom provođenja istraživanja, povezali smo se s istraživačkim skupinama prof. Gustava Ramosa i prof. Georga Gasteigera sa Sveučilišta Julius-Maximilian u Würzburgu u Njemačkoj nakon što smo otkrili da proučavaju gotovo isto pitanje. U znanosti se takva situacija često pretvori u utrku za to tko će prvi objaviti rezultate, no mi smo odlučili udružiti snage. Riječko znanje u virusnoj imunologiji spojila se s würzburškim iskustvom u imunologiji srca i kliničkim istraživanjima, a rezultat je zajednički rad objavljen u časopisu Circulation Research. No suradnja ovom objavom nije završila. Riječka i würzburška skupina i dalje rade zajedno na pitanjima koja je ovaj rad otvorio.
Prvi autori rada su Eleni Dapergola, Marko Šustić i DiyaaElDin Ashour, a istraživanje su vodili prof. Gustavo Campos Ramos i prof. Georg Gasteiger iz Würzburga te prof. Ilija Brizić iz Rijeke, uz potporu akademika Stipana Jonjića. Uz njih su s riječkog Medicinskog fakulteta sudjelovali i Maja Cokarić Brdovčak, Jelena Materljan Franki, Ema Bellulovich, Berislav Lisnić i Mijo Golemac iz Centra za proteomiku.
Ovaj rad je ujedno bio temelj za dobivanje Uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost, kojim nastavljamo istraživati kako akutne i latentne virusne infekcije utječu na zdravlje srca. U sklopu novog projekta istraživanje ćemo, uz laboratorijski rad na Medicinskom fakultetu, provoditi i na Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rijeka, izravno s bolesnicima nakon srčanog udara. Tako ćemo povezati bazičnu i kliničku kardiovaskularnu znanost, s ciljem boljeg razumijevanja i liječenja bolesnika sa srčanim udarom.
[Autor: dr. sc. Marko Šustić, dr. med., Katedra za internu medicinu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Klinika za bolesti srca i krvnih žila, KBC Rijeka]
Iz medija:
Novi list
Veliko otkriće riječkih znanstvenika: Čest virus može otežati oporavak srca nakon infarkta
Rezultati tog rada objavljeni su u znanstvenom časopisu Circulation Research
Znanstvenici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Würzburgu u Njemačkoj, pokazali su da citomegalovirus (CMV), virus kojim je zaražena većina odraslih ljudi, može otežati cijeljenje srca nakon srčanog udara. Rezultati tog rada objavljeni su u znanstvenom časopisu Circulation Research, a kako je na konferenciji za novinare istaknuo voditelj Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta izv. prof. dr. Ilija Brizić radi se o jednom od najuglednijih svjetskih časopisa u području kardiovaskularne znanosti.
Jedan od autora rada, Marko Šustić, pojasnio je da su istraživači na mišjem modelu pokazali da doživotna, latentna CMV infekcija u srcu stvara stanje tihe, kronične upale, koje nakon infarkta otežava cijeljenje i oporavak srčane funkcije.
– U bolesnika sa srčanim udarom jači imunološki odgovor na CMV bio je povezan sa slabijim oporavkom srčane funkcije. Istraživanje se oslanja na dugogodišnje iskustvo Centra za proteomiku u istraživanju citomegalovirusa, a bilo je i temelj za dobivanje Uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost, kojim će se rad nastaviti i na Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rijeka, najavio je Šustić.
Dodajući da citomegalovirus (CMV) pripada obitelji herpesvirusa, kao i virusi koji uzrokuju herpes na usnama, vodene kozice ili infektivnu mononukleozu kazao je da je CMV-om je zaražena većina odraslih ljudi, a udio zaraženih raste s dobi.
– U zdravih osoba infekcija najčešće prolazi bez simptoma, pa mnogi i ne znaju da su zaraženi. Cijeljenje srca nakon infarkta nije pasivan proces, nego ga orkestrira imunološki sustav. U prvim danima upalne stanice uklanjaju odumrlo tkivo. Zatim se upala mora na vrijeme smiriti kako bi se mogao izgraditi čvrst i stabilan ožiljak. Ako je upala prejaka ili traje predugo, oštećenje se može proširiti, a srce se nepovoljno preoblikuje. Ishod infarkta stoga ne ovisi samo o tome koliko je srčanog mišića stradalo. Ovisi i o imunološkom sustavu pojedinca, koji je velikim dijelom oblikovan infekcijama preboljenim tijekom života. U našem smo istraživanju pokazali da jedan vrlo raširen virus može bitno utjecati upravo na taj proces. Riječ je o citomegalovirusu, istaknuo je Šustić.
Ishemijska bolest srca vodeći je uzrok smrti u suvremenom svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od nje svake godine umre oko devet milijuna ljudi. U njezinoj je podlozi ateroskleroza, postupno nakupljanje masnoća i upalnih stanica u stijenkama koronarnih arterija, krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić. Jedan od njezinih najopasnijih oblika jest srčani udar (infarkt miokarda). Nastaje kada aterosklerotski plak pukne i na mjestu oštećenja stvori se ugrušak. Taj ugrušak može potpuno začepiti žilu i prekinuti dotok kisika i hranjivih tvari u dio srčanog mišića. Suvremena kardiologija na to ima brz odgovor. Kardiolog kroz arteriju na ruci ili u preponi uvodi tanki kateter do srca, otvara začepljenu žilu i najčešće u nju postavlja stent. Ipak, dio srca koji je predugo bio bez kisika nepovratno odumire i zamjenjuje se ožiljkom. Srčane mišićne stanice odraslog čovjeka se gotovo ne obnavljaju te kvaliteta tog ožiljka uvelike određuje hoće li srce nakon infarkta i dalje dobro raditi ili će se s vremenom razviti srčano zatajivanje.
Ingrid Šestan Kučić
23. rujan 2026 10:09
Index.hr
Hrvatski tim otkrio da virus koji ima više od pola odraslih ugrožava srce
Foto/ilustracija: Wikimedia, Sveučilište u Rijeci, AI ilustracija
VIRUS koji mnogi ljudi nose cijeli život, uglavnom ne znajući da su zaraženi, mogao bi otežavati oporavak nakon srčanog udara, pokazalo je istraživanje riječkih znanstvenika koje je nedavno objavljeno u časopisu Circulation Research.
Tim je otkrio da virus poznat kao citomegalovirus ostavlja dugotrajan trag na imunološkim stanicama srca. U pokusima na miševima infekcija njime pojačala je upalu nakon infarkta i otežala cijeljenje srca. Kod ljudi je također pronađena povezanost snažnijeg odgovora na virus sa slabijim oporavkom.
Bez simptoma, ali s virusom za cijeli život
Citomegalovirus, skraćeno CMV, pripada porodici herpesvirusa. Prenosi se tjelesnim tekućinama, primjerice slinom, mokraćom, krvlju i sjemenom. Većina inače zdravih ljudi zaraženih citomegalovirusom nema simptome, no virus nakon zaraze ostaje u tijelu doživotno. Takvo prikriveno stanje naziva se latentnom infekcijom.
Američki Centers for Disease Control and Prevention navodi da se više od polovice odraslih zarazi do 40. godine života. CMV je osobito važan u trudnoći, kada se može prenijeti na plod, te kod ljudi s oslabljenim imunitetom.
Citomegalovirus
Što se događa kada srce doživi ozljedu?
Riječki tim, u suradnji s njemačkim znanstvenicima, u novom je istraživanju pokušao utvrditi ostavlja li dugotrajno držanje virusa pod nadzorom posljedice koje se pokažu tek kada srce doživi ozljedu.
Pri srčanom udaru dio srčanog mišića ostaje bez dovoljne opskrbe krvlju i kisikom. Brzo ponovno uspostavljanje protoka krvi spašava tkivo, ali nakon toga slijedi dugotrajan proces cijeljenja. U uklanjanju oštećenog tkiva i obnovi sudjeluju i imunološke stanice. No, problem nastaje kada upalni odgovor postane pretjeran ili kada predugo traje.
Sličan infarkt, različit oporavak
Razumjeti taj proces iznimno je važno. Prema procjeni World Health Organization, ishemijska bolest srca, odnosno bolest povezana sa smanjenom opskrbom srčanog mišića krvlju, samo je u 2021. odnijela oko devet milijuna života.
“Znamo dobro otvoriti začepljenu žilu. Ono što puno slabije razumijemo jest zašto se dva bolesnika s naizgled jednakim infarktom oporave tako različito”, kaže dr. sc. Marko Šustić, jedan od autora istraživanja s Katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Obrambene stanice pamte virus
Znanstvenici su u novom istraživanju najprije usporedili miševe prethodno zaražene mišjim citomegalovirusom s nezaraženim životinjama. Nakon eksperimentalno izazvanog infarkta pratili su rad srca i analizirali imunološke stanice u srčanom tkivu.
Posebno su se usredotočili na memorijske CD8 T-stanice. To su obrambene stanice koje pamte uzročnike infekcija i mogu brzo reagirati pri novom susretu s njima. Dio tih stanica zadržava se u tkivima, poput lokalne straže.
Jača upala i slabiji rad srca
U srcima prethodno zaraženih miševa tim je otkrio dugotrajne promjene u sastavu imunoloških stanica i aktivnosti gena. Nakon infarkta te su životinje imale snažniju upalu, više CD8 T-stanica u srčanom tkivu i lošiju srčanu funkciju od nezaraženih životinja. Rad srca bio je praćen ultrazvukom i magnetskom rezonancijom.
Drugim riječima, infekcija koju je organizam već stavio pod nadzor promijenila je uvjete u kojima se srce suočava s ozljedom.
Utjecaj virusa pronađen i u ljudskom srcu
Sljedeći korak bio je provjeriti postoje li odgovarajući tragovi kod ljudi. Autori su analizirali imunološke pokazatelje i podatke o oporavku srčane funkcije nakon infarkta. U ljudskom srčanom tkivu pronašli su T-stanice koje prepoznaju dijelove citomegalovirusa i sudjeluju u obrani organizma od njega.
“Provjerili smo vrijedi li isto i u ljudi. Kod bolesnika koji su doživjeli srčani udar našli smo da je jači imunološki odgovor na ovaj virus bio povezan sa slabijim oporavkom srca”, objasnio je Šustić.
Raniji tragovi dobili su moguće objašnjenje
Veza CMV-a i bolesti srca istražuje se desetljećima.
U jednom istraživanju iz 2025. na 354 bolesnika koji su pretrpjeli srčani udar i prošli zahvat otvaranja začepljene koronarne arterije, prethodna infekcija CMV-om bila je povezana sa slabijom funkcijom lijeve klijetke tijekom prvog tjedna i tri mjeseca nakon infarkta. Taj nalaz pokazao je povezanost s lošijom srčanom funkcijom nakon infarkta, ali sam po sebi nije dokazao da virus usporava oporavak.
Novo istraživanje otišlo je korak dalje jer je u kontroliranim pokusima na miševima ispitalo kako prethodna infekcija utječe na upalu i cijeljenje ozlijeđenog srca. Drugim riječima, ono pomaže objasniti mogući biološki mehanizam postojećih opažanja.
Umjesto natjecanja, udružili snage s njemačkim kolegama
Istraživanje je osmišljeno i započeto u Rijeci, na temeljima dugogodišnjeg rada Centra za proteomiku na citomegalovirusu. No, Šustić kaže da je tijekom rada riječki tim otkrio da i znanstvenici u Würzburgu proučavaju gotovo isto pitanje.
“U znanosti se takva situacija najčešće pretvori u utrku za prvenstvo objave. Mi smo odlučili suprotno, udružiti snage. Riječka ekspertiza u virusnoj imunologiji i würzburška u imunologiji srca dale su rad kakav nijedna skupina sama ne bi napravila. I suradnja se nastavlja”, kaže riječki znanstvenik.
Otkriće zasad ne znači nove testove ni liječenje
Šustić ističe da njihovo otkriće “nije razlog za zabrinutost niti za testiranje na citomegalovirus”. “Nema testa koji biste danas trebali tražiti, niti liječenja koje bi iz ovoga slijedilo. Ovo je otkriće o mehanizmu, korak prema tome da jednog dana bolje predvidimo tko će se slabije oporaviti i zašto”, tumači.
Tek bi buduća istraživanja trebala pokazati mogu li se ta saznanja pretvoriti u pouzdano predviđanje oporavka ili ciljano liječenje.
Prema Šustićevoj najavi, istraživanje se uz potporu Hrvatske zaklade za znanost proširuje na bolesnike na Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rijeka. Drugim riječima, sljedeći korak ponovno vodi od laboratorija prema bolničkom krevetu.
Nenad Jarić Dauenhauer
12:14, 23. rujna 2026.
tportal
Rad znanstvenika s riječkog Medicinskog fakulteta objavljen u uglednom znanstvenom časopisu
Circulation Research jedan je od najuglednijih svjetskih časopisa u području kardiovaskularne znanosti, istaknuo je na konferenciji za novinare voditelj Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Ilija Brizić.
Naglasio je da citomegalovirus uglavnom ne predstavlja problem, no češće se aktivira pri transplantacijama organa. U radu je prvi put pokazano da kod infarkta srca stvara upalne procese i otežava oporavak, istaknuo je.
Jedan od tri prva autora znanstvenog rada, Marko Šustić s riječkog Medicinskog fakulteta, rekao je da je citomegalovirus, koji pripada porodici herpesvirusa, sveprisutan među ljudima. Poznato je da u nekim okolnostima može jako modificirati imunološki sustav, a mi smo istraživali povezanost tog virusa i zacjeljivanja srca nakon infarkta, naveo je.
Ispitivali smo na miševima utjecaj inficiranosti virusom na cijeljenje srca nakon infarkta i utvrdili da znatno usporava oporavak, istaknuo je Šustić. Istraživali smo i korelaciju infekcije citomegalovirusom i infarkta srca i kod ljudi, te potvrdili povezanost.
Šustić kaže da su se tijekom istraživanja na Medicinskom fakultetu u Rijeci povezali sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Wurburgu, koji su provodili vrlo slično istraživanje. Odlučili su se na suradnju i zajedničku objavu znanstvenog rada, pri čemu je on jedan od tri prva autora rada, a ostali su s njemačkog sveučilišta.
23.09.2026 u 11:57