LAMRI

• prof dr. sc. Bojan Polić,
  • e-mail: bojan.polic@uniri.hr,
  • tel: 051 651 206 
•  izv. prof. dr. sc. Felix Wensveen,
  • e-mail: felix.wensveen@uniri.hr,
  • tel: 051 651 171 
• doc. dr. sc. Ilija Brizić,
  • e-mail: ilija.brizic@uniri.hr,
  • tel: 051 651 252 

Opis usluge

Uzgoj laboratorijskih miševa

Cijena usluge

• Za Fakultetske korisnike: 13 kn (1,73 EUR) / kavezu / tjedan  
• Za vanjske korisnike: 26 kn (3,45 EUR) / kavezu / tjedan 

Fiksni tečaj konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna

Od svog osnutka, Medicinski fakultet započinje sa razvojem znanstvenih istraživanja i eksperimentalnog rada na laboratorijskim životinjama. Ubrzan razvoj imunologije na Fakultetu i prva transplantacija bubrega u bivšoj državi (1971.) su značajno povećale potrebe korištenja eksperimentalnih životinja u istraživanjima. S obzirom na tu činjenicu i potreba za većim zdravstvenim standardima u uzgoju životinja, 1989. godine akademik Daniel Rukavina sa suradnicima gradi suvremeni Središnji uzgojni vivarij u okviru kampusa Fakulteta koji je omogućio kvalitetan konvencionalni uzgoj laboratorijskih miševa i štakora. Izgradnja ovog vivarija je označila prekretnicu u znanstvenim istraživanjima na Fakultetu, poglavito u području imunologije, virologije i mikrobiologije.

Pored brojnih konvencionalnih i kongeničnih sojeva miševa, početkom 90-tih godina prošlog stoljeća se počinju nabavljati i prvi genetski modificirani miševi. Do kraja stoljeća, Vivarij je posjedovao preko 25 sojeva konvencionalnih, kongeničnih i transgeničnih miševa. Sve veći standardi kvalitetnog uzgoja životinja i sve veći broj genetski modificiranih miševa sa različitim imunološkim nedostatcima, potaknulo je tadašnju upravu Fakulteta na čelu s prof. Stipanom Jonjićem na dogradnju i modernizaciju Vivarija (2003.). On je dovršen 2004. te je preimenovan u Centar za uzgoj i inženjering laboratorijskih miševa (LAMRI).  LAMRI je koncipiran kao suvremeni uzgojni SPF (engl. specific pathogen free) vivarij sa strogom barijerom i uzgojem miševa u individualno ventiliranim kavezima (IVC). U LAMRI-u je također oformljen i laboratorij za mikroinjiciranje mišjih embrija te na samom početku djelovanja LARMI-a prof. Bojan Polić sa suradnicima izvodi prvu ciljanu mutaciju mišjih gena u embrionalnim matičnim stanicama i uspostavlja proizvodnju genetski modificiranih miševa (2003/2004). Proizvedeno je nekoliko mišjih mutanti što je bio prvi  takav poduhvat u Republici Hrvatskoj. 

Izgradnja LAMRI-a i uvođenje proizvodnje genetski modificiranih miševa su omogućili nove mogućnosti i iskorake u znanstvenim istraživanjima Fakulteta. Danas LAMRI posjeduje preko 100 konvencionalnih i genetski modificiranih mišjih sojeva. Korištenje kvalitetnih eksperimentalnih životinja uz mogućnosti kreiranja novih mišjih modela omogućilo je razvoj novih pravaca istraživanja, brojnih kvalitetnih publikacija i znanstvenih projekata u posljednjih gotovo dva desetljeća. Sveukupno, LAMRI sa svojim mogućnostima predstavlja jedinstveni kapitalni znanstveni infrastrukturni objekt u našoj zemlji koji je dao i daje veliki obol razvoju suvremenih biomedicinskih istraživanja i međunarodnoj prepoznatljivosti Fakulteta.