U prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications objavljen je članak pod naslovom „Perinatal murine cytomegalovirus infection reshapes the transcriptional profile and functionality of NK cells“ čiji su autori Carmen Rožmanić, Berislav Lisnić, Marina Pribanić Matešić, Andrea Mihalić, Lea Hiršl, Eugene Park, Ana Lesac Brizić, Daniela Indenbirken, Ina Viduka, Marina Šantić, Barbara Adler, Wayne M. Yokoyama, Astrid Krmpotić, Stipan Jonjić i Ilija Brizić.
Od autora rada saznajemo sljedeće:
Centar za proteomiku već se godinama uspješno bavi istraživanjem različitih aspekata virusnih bolesti i imunosti. Pritom posebnu pažnju usmjeravamo na istraživanje funkcije takozvanih stanica NK, koje se nazivaju i prirodnoubilačkim stanicama (prema engleskom izvorniku – natural killer cells). Stanice NK su izrazito važan element našeg imunosnog sustava, koje protiv uzročnika zaraza počinju djelovati gotovo odmah po njihovu ulasku u naš organizam, odnosno po infekciji. S obzirom na njihovu važnost i rano djelovanje u infekciji, ne čudi podatak da se osobe kojima nedostaju stanice NK teže brane od virusnih infekcija. Infekcije u novorođenčadi i djece u ranoj životnoj dobi često prate komplikacije i teža bolest, a nerazvijen imunosni sustav jedan je od uzroka.
Ovo istraživanje počeli smo s pitanjem postoji li razlika u efikasnosti i djelovanju stanica NK u ranoj životnoj dobi i u odraslih. Pokazali smo da su stanice NK odraslih vrlo efikasne u eliminaciji virusa za razliku od stanica NK u ranoj životnoj dobi. Jedan od razloga za navedeni fenomen jest to što u ranoj životnoj dobi na površini stanica NK nedostaju važne molekule (receptori) pomoću kojih stanice NK prepoznaju virusnu infekciju. Međutim, kroz ova istraživanja došli smo do još važnijeg otkrića, a to je da infekcija u ranoj životnoj dobi dugoročno oslabljuje funkcionalnost stanica NK, što rezultira većom osjetljivošću na nove infekcije kasnije u životu. Naši rezultati pokazuju da je narušena funkcija stanica NK posljedica upale uzrokovane upalnim medijatorom IL-18 na čije su djelovanje stanice NK u ranoj dobi osjetljivije u odnosu na odraslu dob. Štoviše, osim direktnog utjecaja na stanice NK, upalni odgovor imao je negativan utjecaj i na koštanu srž, mjesto na kojem organizam „proizvodi“ nove stanice NK.
Istraživanje je provedeno korištenjem eksperimentalnih životinja, ali su uočene jasne paralele s rezultatima kliničkih studija koje su analizirale stanice NK u novorođenčadi inficiranoj citomegalovirusom, jednim od herpesvirusa. Istraživanje je gotovo u potpunosti provedeno na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, dok su potporu istraživanju pružili i znanstvenici s Washington University iz St. Louisa u SAD-u te Sveučilišta Ludwig Maximilian iz Münchena i Instituta za virologiju Leibniz iz Hamburga u Njemačkoj. Istraživanje je bilo financirano projektom Hrvatske zaklade za znanost te kroz Centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva čije je sjedište na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ključnu ulogu u provođenju istraživanja, uz voditelja projekta Iliju Brizića, imali su doktorandica na projektu Carmen Rožmanić, akademik Stipan Jonjić, profesori Berislav Lisnić i Vanda Juranić Lisnić te brojni drugi znanstvenici Medicinskog fakulteta u Rijeci. Ovaj rad predstavlja nastavak vrhunskih istraživanja u području temeljne imunologije i virologije koja se već desetljećima provode na Medicinskom fakultetu u Rijeci, a čija je vrijednost posebice bila prepoznata tijekom prošle pandemije.
Fotografije s tiskovne konferencije:
Iz medija
Novi list, 19. 10. 2023.
