Znanstvena izdanja

Autori

Lara Batičić, Hana Gačal, Ivana Gobin, Goran Hauser, Mia Knobloch, Natalia Kučić, Agata Ladić, Daniela Malnar, Marinko Marušić, Hideki Ohira, Matej Paić, Sanda Pletikosić Tončić, Mladenka Tkalčić, Marko Tončić, Rosana Troskot Perić 

Sažetak

Ova znanstvena monografija je rezultat dugogodišnjega bavljenja područjem funkcijskih crijevnih poremećaja, primarno sindromom iritabilnoga crijeva. U monografiji su objedinjene spoznaje proizašle iz proučavanja svjetske literature i one proizašle iz rezultata istraživanja provedenih u okviru  

projekata koje su financijski podržali Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH (znanstvenoistraživački projekt Psihosomatski aspekti kroničnih funkcionalnih i upalnih bolesti crijeva), Sveučilište u Rijeci (znanstvenoistraživački projekti  

Biopsihosocijalni aspekti funkcionalnih crijevnih poremećaja i Kognitivnoafektivne i ponašajne odrednice sindroma iritabilnoga crijeva) i Japansko društvo za promociju znanosti (kolaborativni projekt sa Sveučilištem u Nagoyi iz Japana Računalna psihosomatska medicina temeljena na prediktivnom kodiranju: temeljno istraživanje sindroma iritabilnoga crijeva).  

Riječ je o interdisciplinarnim istraživanjima koja su uključila znanstvenike – psihologe i liječnike – djelatnike odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta Nagoya iz Japana, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Zavoda za gastroenterologiju Klinike za internu medicinu Kliničkoga bolničkog centra Rijeka, Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za unutarnje bolesti Kliničkoga bolničkog centra Zagreb i Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju s Referentnim centrom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za funkcijske poremećaje gastrointestinalnog sustava bolnice Sveti Duh u Zagrebu.  

Monografija se sastoji od tri dijela:  

1. Prvi, najopsežniji dio, pruža uvid u biopsihosocijalni pristup funkcijskim poremećajima probavnoga sustava, među kojima središnje mjesto zauzima sindrom iritabilnoga crijeva (SIC), čiji je razvoj i tijek određen odnosom između velikoga broja bioloških i psihosocijalnih čimbenika. Poznato je da genetički i okolinski čimbenici (npr. sklonost bolestima, rana životna iskustva, učenje, sociokulturna sredina) mogu utjecati na psihosocijalno i fiziološko funkcioniranje osobe te na razvoj SIC-a putem recipročnih odnosa unutar osi mozak – crijeva. U ovome su dijelu opisani postupci dijagnosticiranja SIC-a, epidemiološka i klinička slika toga poremećaja te dominantni pristupi njegovu liječenju. Detaljno su opisane ključne komponente biopsihosocijalnoga modela SIC-a: genetički i okolinski čimbenici, osnove fiziologije crijeva i cijeli spektar psihosocijalnih čimbenika –crte ličnosti oboljelih osoba i odgovor na stres, spoznajni i afektivni procesi povezani sa SIC-om te ponašanje osoba sa SIC-om – uključenih u specifičan kognitivno-bihevioralni model SIC–a. Pruženo je moguće objašnjenje začaranoga kruga održavanja simptoma SIC-a i čimbenika koji u njemu sudjeluju te je raspravljeno o zdravstvenim ishodima povezanima s percepcijom bolesti i kvalitetom života.  
2. Drugi dio uključuje novu teorijsku perspektivu koja omogućuje opis funkcijske recipročne interakcije između ključnih čimbenika unutar biopsihosocijalnoga pristupa SIC-u, temeljenu na modelu prediktivnoga kodiranja interocepcije, dominantnome modelu unutar područja suvremene neuroznanosti. Ta perspektiva pruža širok uvid u mehanizme odnosa između mozga i tijela, kao i razumijevanje mentalnih i tjelesnih bolesti koje nastaju kad se taj odnos poremeti. Pomoću simulacije, korištenjem računalnoga modela, uspoređuju se karakteristike interocepcije i regulacije crijevne funkcije kod zdravih osoba i osoba sa SIC-om.  
3. Konačno, treći dio obuhvaća primijenjene teme poput odnosa između liječnika i bolesnika, psiholoških i psihoterapijskih pristupa liječenju SIC-a te grupa za podršku i samopomoć oboljelima od SIC-a, kao i prijedlog smjernica za dijagnostiku i liječenje toga složenoga crijevnog poremećaja. Ističući važnost preuzimanja perspektive oboljele osobe, monografiju zaključujemo osobnom pričom jedne pacijentice naslovljenom Moj suživot sa sindromom iritabilnoga crijeva.Područje funkcijskih gastrointestinalnih poremećaja izuzetno je opsežno, a namjena monografije nije bila obraditi sve moguće teme, već na što pristupačniji način prikazati one koje su nam se činile ključnima za razumijevanje sindroma iritabilnoga crijeva, najčešćega i najsloženijega funkcijskoga crijevnog poremećaja 

Iz recenzija

Nakraju ističem možda i najvrjednije kvalitete ove knjige. Prva je svakako destigmatizacija bolesti. Jednostavnom činjenicom da je ova monografija sad u našim rukama, ona postaje medij kojim se promovira humanistički pristup u čije se središte stavlja pacijent, a ne isključivo njegovi simptomi; pacijent kao kompletna osoba, individua sa svojim bitnim biološkim karakteristikama, životnom poviješću, specifičnom okolinom te specifičnim životnim događajima, ranjivošću, karakteristikama ličnosti, motivacijom, emocijama i kognicijama. Ova knjiga, od poglavlja do poglavlja, otkriva detalje o samoj bolesti, ali i boli, patnji, sramu i nelagodi koje prate oboljele, dajući tako glas onima koji ne uspijevaju o tome otvoreno govoriti jer možda još traže pravi pristup ili pravoga stručnjaka. Druga je iznimna kvaliteta koja je u monografiji dobila važno mjesto komunikacija s pacijentima, aktivno slušanje i zajedničko nalaženje puta prema izlječenju ili poboljšanju kvalitete života za svakoga oboljeloga, u dvosmjernoj komunikaciji pacijenta i stručnjaka. Iskreno se nadam da će ova monografija doći u ruke oboljelima te im pomoći da bolje razumiju same sebe, da budu spremni otvorenije govoriti o svojoj bolesti te potražiti pomoć. Isto tako vjerujem da će knjiga biti izvrstan putokaz i stručnjacima, liječnicima, psiholozima, studentima medicine, ali i onima koji se pripremaju za pomagačke struke te im pomoći u daljnjemu učenju i poboljšanju svojih kompetencija i komunikacijskih vještina, kao i razvoju povjerljivoga i istinskog odnosa s pacijentima te će tako postati nezaobilazna literatura u razumijevanju sindroma iritabilnoga crijeva u Hrvatskoj.  

prof. dr. sc. Alessandra Pokrajac-Bulian  

Tema je ove monografije relevantna jer, unatoč mnogobrojnim recentnim istraživanjima sindroma iritabilnoga crijeva, i dalje postoji mnogo otvorenih pitanja, a autori u ovoj monografiji predlažu i opisuju novu teorijsku perspektivu temeljenu na prediktivnome kodiranju interocepcije te daju prijedlog smjernica za dijagnostiku i liječenje bolesnika sa SIC-om.  

doc. dr. sc. Marijo Tadić, dr. med. 

• e-izdanje dostupno u repozitoriju Dabar, otvoreni pristup

Iz uvoda:

… Krajem 19.  stoljeća Rijeka doživljava veliki uspon. U posljednja dva desetljeća grad postaje otvoreno kozmopolitsko lučko središte. U to vrijeme dolazi do osamostaljenja Bolnice Sv. Duha koja postaje suvremena zdravstvena ustanova. Izgrađuju se kanalizacija i vodovod, uvodi se električna struja, izgrađuje se nova zgrada Općinskog kazališta, grade se mnoge škole, vrtići, osnivaju se gradske biblioteke i nova društva (Matejčić R. i M.: Ars Aesculapii, Prilozi za povijest zdravstvene kulture Rijeke i Hrvatskog primorja, ICR, 1982., str. 117)

U takvoj konstelaciji u gradu djeluje i austrijska c. i kr. Mornarička akademija koja je u Rijeku došla tek u drugom pokušaju 1866. godine i tu ostvarila zvjezdane trenutke. 

Upravo je Mornarička akademija bila jedan od dvaju razloga (drugi je bio tvornica torpeda) posjeta mnogih inozemnih delegacija gradu Rijeci. Razlog tome bila je dobro organizirana mornarica koja je više puta opisana kod nas i u Austriji. No povjesničarima su promaknuli svjetski dometi profesora prirodnih znanosti koji su djelovali u to vrijeme i koji se još uvijek citiraju ili u povijesti znanosti ili su još uvijek relevantni u suvremenoj znanosti. Autorica ove knjige osobno je na studiju kemije učila o Koetsttorferovu broju i koristila se njime kao gostujući znanstvenik dvadesetak godina kasnije niti ne pomišljajući da je osmišljen upravo u njezinu susjedstvu, u Rijeci.

Iz recenzija:

… Knjiga daje malo poznatu povijest visokoškolske tehničke ustanove te uvid u znanstvenu djelatnost profesora Akademije na području fizikalnih i prirodoslovnih ispitivanja Rijeke, Kvarnerskog zaljeva pa i Jadranskog mora, o kojoj se do sada malo znalo te relevantnost njihova rada u svjetskim razmjerima … akademija predstavlja prvu visokoškolsku tehničku naobrazbu na teritoriju RH. To nije samo vojno učilište. Curriculum tog učilišta ukazuje da je to bio studij tehnike na kojem su se uz opće predmete matematike i fizike te temeljnih tehničkih disciplina izučavala gradiva znanstvenih grana … strojarstva i brodogradnje … elektrotehnike … Kroz obradu dostupnih arhiviskih podataka i originalne literature, rad predstavlja znanstveni doprinos u području povijesti prirodnih znanosti i obrazovanja, ne samo u Rijeci i u Hrvatskoj, već i u srednjoj Europi …

prof. dr. sc. Bernard Franković

… Rukopis čini šest poglavlja raspoređenih na 150 stranica. Tekst je popraćen s 33 ilustracije i 48 reference citirane i korištene literature. Tu treba pridodati bibliografiju obrađenih nastavnika Akademije sa 48 referenci radova i 30 referenci knjiga. … knjiga će nesumnjivo obogatiti znanstvenu literaturu vezanu uz razdoblje XIX. stoljeća ne samo na području Rijeke već i šireg hrvatskog i srednjeeuropskog okruženja. Istovremeno tematskim i metodološkim pristupom može predstavljati i model za slična istraživanja u drugim sredinama. 

prof. dr. sc. Anton Škrobonja

… U ovoj knjizi su sabrani svi dostupni podaci o Mornaričkoj akademiji te je dana slika organizacije i rada, od osnivanja u Veneciji do raspuštanja po završetku I svjetskog rata u Braunau na Innu. Fokus je dan na profesore prirodoslovlja koji su u svoje doba dali značajan doprinos ne samo istraživanju Rijeke, Kvarnera i Jadranskog mora , već i svjetskoj znanosti … sadržaj je iznesen sustavno, pregledno, jasno i razumljivo, od uvoda do detaljnih prikaza pojedinih tema, prema dostupnim izvorima. Tekst je popraćen slikama i preslikama dokumenata. …

akademik prof. dr. sc. Nenad Trinajstić